Savjeti protiv žgaravice

Osjećaj peckanja u prsima, gorak okus u ustima i neugodno podrigivanje – znakovi koje, nažalost, poznaje jako mnogo ljudi. Žgaravica je jedan od najčešćih probavnih problema suvremenog doba, tihi pratilac ubrzanog životnog ritma, stresa i nepravilne prehrane, a ponavljajuće tegobe mogu snažno utjecati na kvalitetu našeg života. Zašto nastaje, kako je prepoznati i, prije svega – što možemo sami učiniti da je ublažimo ili čak spriječimo?

Za tebe smo prikupili praktične savjete za život bez žgaravice…

Tegobe sa žgaravicom barem jednom godišnje osjeti gotovo polovica odraslih, a često se pojavljuje i tijekom trudnoće, kada nakon poroda obično nestane. Osim hormonalnih promjena, njezinom nastanku doprinosi i suvremen način života: ubrzani tempo, stres, premalo vremena za kretanje i uravnoteženu prehranu – sve to stvara idealne uvjete za probavne smetnje, među kojima je žgaravica jedna od najčešćih.

Žgaravicu prepoznajemo kao neugodan peckajući osjećaj koji se širi iz želuca prema prsima i često sve do grla. Kada postane kronična, često je prate bolovi pri gutanju, kašljanje, promuklost i česte upale grla. Iza toga može stajati gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), koja je sve češća.

Povremena žgaravica nije isto što i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). Ako se tegobe javljaju više od dva puta tjedno, utječu na kvalitetu života ili zahtijevaju stalno uzimanje lijekova, vrlo je vjerojatno da se radi o GERB-u.

Sumnjaš li na žgaravicu?

Pogledaj tipične simptome žgaravice i ako se prepoznaš u većini njih, toplo ti preporučujemo da članak pročitaš do kraja…

Najčešći simptomi žgaravice su:
• podrigivanje,
• osjećaj nadraženosti u grlu,
• gorak ili neugodan okus u ustima,
• neugodna bol u gornjem dijelu trbuha,
• bolovi u jednjaku,
• otežano gutanje,
• neugodan zadah,
• mučnina,
• problemi s disanjem.

Žgaravica može biti ozbiljan problem, te zabrinjava podatak da od nje pati čak 20–30 % ljudi u razvijenom svijetu. U osnovi, kod žgaravice se radi o poremećenom funkcioniranju mišića sfinktera na prijelazu između jednjaka i želuca.

Umjesto da se nakon obroka zatvori i zadrži želučanu kiselinu, sfinkter popušta – kiselina se vraća u jednjak i izaziva iritaciju.

Na pojavu žgaravice utječu i drugi faktori: prehrana, stres, tjelesna težina, pušenje, alkohol i neprikladna odjeća koja vrši pritisak na trbušnu šupljinu.

Što možeš učiniti da izbjegneš žgaravicu?

• Jedi polako i svjesno: polagano uživanje hrane i temeljito žvakanje smanjuju mogućnost nastanka žgaravice. Hrana kraće vrijeme ostaje u jednjaku, a probava teče lakše i bez nepotrebnog pritiska na želudac.
   
• Raspodijeli obroke na više manjih: umjesto obilnih obroka, tijekom dana si priuštite više manjih. Manja količina hrane u želucu znači manji pritisak na sfinkter i manju vjerojatnost povratka kiseline u jednjak.
   
• Pij promišljeno – umjereno i prvenstveno vodu: tijekom jela izbjegavajte unos velikih količina tekućine, osobito gaziranih napitaka koji povećavaju rizik od refluksa. Voda je sigurna, no najbolje je piti prije ili neko vrijeme nakon obroka.
   
• Ograniči štetne navike: pušenje, alkohol i gazirana pića dokazano opuštaju sfinkter jednjaka i smanjuju stvaranje zaštitne sline. Njihovo izbacivanje značajno smanjuje rizik od žgaravice.
   
• Đumbir – prirodna podrška probavi: đumbir se stoljećima koristi za olakšavanje problema sa želucem, uključujući blage oblike žgaravice. No, kod nekih ljudi veće količine mogu pogoršati simptome, stoga ga konzumirajte umjereno.
   
• Soda bikarbona – brza pomoć u umjerenim količinama: pola čajne žličice sode bikarbone otopljene u čaši vode može privremeno neutralizirati želučanu kiselinu i ublažiti simptome. Koristite je samo povremeno.
   
• Jabučni ocat – pažljivo i individualno: kod nekih osoba mala količina jabučnog octa razrijeđena u vodi može pomoći ako je prisutna niska želučana kiselost. Preporučuje se najprije isprobati malu količinu.
   
• Žvakaća guma nakon obroka: žvakanje žvakaće gume bez šećera potiče stvaranje sline, koja prirodno razrjeđuje i ispire želučanu kiselinu.
   
• Izbjegavaj obroke 2–3 sata prije spavanja: pražnjenje želuca prije spavanja smanjuje rizik od refluksa. Večere neka budu lagane i u ranije vrijeme.
   
• Podigni uzglavlje kreveta: spavanje s lagano podignutim gornjim dijelom tijela smanjuje mogućnost vraćanja kiseline.
   
• Vodi računa o zdravoj tjelesnoj težini: prekomjerna težina povećava pritisak na trbušnu šupljinu i time rizik od žgaravice. Postupno mršavljenje preporučuje se za dugoročno zdravlje. Super savjete o zdravom mršavljenju možeš pronaći ovdje.

Ključ za ublažavanje tegoba često leži upravo u promjeni životnog stila. Kod kroničnih problema preporučljivo je razviti prehrambene navike koje uključuju lako probavljivu hranu, redovitu hidrataciju, izbjegavanje viška šećera i procesirane hrane te praćenje tjelesnih reakcija putem prehrambenog dnevnika.

Određena hrana posebno se preporučuje

Banane s optimalnim pH za želudac, bobičasto voće, jabuke, dinje i breskve s niskim udjelom kiseline, kao i piletina, nemasno meso, integralne žitarice i nemasne povrtne juhe.

Primjerice, zobene pahuljice, bademi, aloe vera (u prehrambeno sigurnim oblicima) i kuhana mrkva mogu pomoći umiriti sluznicu i smanjiti iritaciju jednjaka.

Od pića vrijedi izdvojiti čaj od koprive, koji djeluje protuupalno, i obrano mlijeko, koje kod osoba koje nemaju intoleranciju na laktozu ne opterećuje probavu.

A čega se treba kloniti?

Dobro je izbjegavati kisele sokove, masne mliječne proizvode, prženu hranu, agrume, bijeli kruh, čokoladu, alkohol i jako začinjenu hranu – sve to može dodatno nadražiti sluznicu želuca i pogoršati simptome.

A što je s dodacima prehrani?

Kod čestih problema sa žgaravicom korisno je razmotriti podršku odabranim dodacima prehrani…

Magnezij je mineral koji ima važnu ulogu u brojnim procesima u tijelu, uključujući rad mišića i regulaciju želučane kiseline. Dugotrajna upotreba lijekova za smanjenje kiseline može dovesti do manjka magnezija.

Kod dugotrajnih problema važna je i briga o zdravoj crijevnoj flori. Uzimanje kvalitetnih probiotika ili imunobiotika može pomoći u uspostavljanju ravnoteže u probavnom sustavu.

Popularno je i dodavanje probavnih enzima i vlakana u obliku specijaliziranih dodataka prehrani za probavu.

Iako većinu blažih oblika žgaravice možemo ublažiti sami, kod upornijih tegoba koje se pojavljuju više puta tjedno ili postaju jače, preporučuje se posjet liječniku.

Ako primijetiš krvavo povraćanje, crnu stolicu, nenamjerni gubitak tjelesne težine, trajne bolove u prsima ili probleme s disanjem, ne odgađaj liječnički pregled. Pravodobna dijagnoza može spriječiti ozbiljnije komplikacije.

U svakom slučaju, kod povremenih tegoba možeš si pomoći ovim savjetima i tako spriječiti daljnje probleme te pridonijeti zdravom načinu života…