Aronija: kraljica antioksidansa za veću otpornost i zdravu probavu

U svijetu biljnih blaga, gdje superhrane dijele slavu, svoj jedinstveni put utire i skromna, ali moćna aronija (Aronia melanocarpa). Svojim duboko ljubičastim plodovima i iznimnim bogatstvom hranjivih tvari privlači pažnju kako znanstvenika tako i ljubitelja zdrave prehrane …

Od indijanskih nasada do europskih vrtova

Aronija potječe iz Sjeverne Amerike, gdje su je već stoljećima cijenili autohtoni stanovnici. Indijanci su plodove aronije koristili kao dio prehrane i u ljekovite svrhe, često u kombinaciji sa suhim mesom za pripremu tradicionalnog obroka pemikana. Njezinu otpornost brzo su prepoznali i doseljenici, koji su je počeli uzgajati u vrtovima.

U Europu je aronija stigla početkom 20. stoljeća, najprije u Rusiju i na područje bivšeg Sovjetskog Saveza. Zbog svoje otpornosti na hladnoću i skromnih zahtjeva glede tla postala je cijenjena za uzgoj u hladnijim predjelima. U posljednjim desetljećima sve više učvršćuje svoju popularnost i u Hrvatskoj, gdje se sve češće pojavljuje u domaćim vrtovima i nasadima.

Prirodno bogatstvo antioksidansa u malom plodu

Aronija se smatra jednim od voćnih izvora s najvišim sadržajem prirodnih antioksidansa. Njezina ORAC vrijednost, koja mjeri sposobnost apsorpcije slobodnih radikala, doseže približno 16.000 jedinica na 100 grama svježih plodova.

ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) je znanstvena metoda kojom se procjenjuje koliko učinkovito određena hrana može pomoći u neutraliziranju slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje mogu uzrokovati oštećenja stanica i doprinijeti procesu starenja te razvoju različitih kroničnih bolesti. Što je viša ORAC vrijednost hrane, to je potencijalna antioksidativna sposobnost veća, iako treba uzeti u obzir koliko se ti antioksidansi stvarno apsorbiraju u tijelu.

Aronija je iznimno bogat izvor različitih vrsta antioksidansa, među kojima prednjače polifenoli, flavonoidi, antocijanini i vitamin C.

Najviše istraživanja fokusira se na antocijanine – prirodne pigmente koji plodovima daju karakterističnu tamno ljubičastu boju. Ti spojevi u tijelu pomažu zaštititi stanice od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima te mogu doprinijeti smanjenju oksidativnog stresa.

Osim antocijanina, aronija sadrži i kvercetin, katehine i proantocijanidine, koji su povezani s podrškom tijelu i krvožilnom sustavu. Vitamin C, prisutan u aroniji, dodatno doprinosi zaštiti stanica od oksidativnih oštećenja i podržava normalno funkcioniranje imunološkog sustava.

Zahvaljujući tim svojstvima, aronija se često spominje kao podrška u održavanju prirodne otpornosti tijela i zaštiti stanica od štetnih učinaka slobodnih radikala. Istraživanja također proučavaju njezine potencijalne učinke na regulaciju krvnog tlaka, metabolizam šećera te zdravlje srčano-žilnog sustava.

Osim antioksidansa, aronija sadrži i niz drugih korisnih tvari, kao što su vitamin E, beta-karoten, vitamini skupine B te minerali, među kojima mangan, kalij i željezo, koji imaju važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica.

Zbog sadržaja željeza, aronija se u prehrani često spominje i kao prirodna podrška u održavanju normalne cirkulacije i smanjenju umora povezanog s nedostatkom željeza.

Za aroniju će biti zahvalne i dobre bakterije u crijevima …

Zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji antioksidansa, vitamina i vlakana, aronija se često povezuje s općom podrškom otpornosti i dobrim osjećajem. Njezin sadržaj prehrambenih vlakana ima još jednu dodatnu važnu ulogu – poticanje zdrave probave.

Vlakna u prehrani doprinose boljoj probavnoj funkciji jer pomažu regulirati prolaz hrane kroz probavni trakt, potiču osjećaj lakoće i ravnoteže u tijelu te predstavljaju važnu hranu za naš mikrobiom – zajednicu korisnih bakterija u crijevima, koja ima ključnu ulogu u održavanju općeg zdravlja.

Uključivanjem vlaknaste hrane, poput aronije, u svakodnevnu prehranu možemo na prirodan način podržati probavu, unutarnju ravnotežu i vitalnost.

Kako koristiti aroniju?

Aronija u svježem obliku iznenađuje izraženim trpkim okusom, stoga se često koristi u prerađenim oblicima. Od svježih plodova može se pripremiti 100% sok, koji se preporučuje u malim količinama – obično 0,3 decilitra dvaput dnevno.

Aronija se također suši za pripremu čaja, koji mnogi cijene kao ugodno, blago kiselkasto osvježenje. Osim toga, često se uključuje u marmelade, džemove, voćne umake, smoothije pa čak i deserte, gdje njezin bogati okus lijepo nadopunjuje slađe sastojke.

Aronijin prah, dobiven od nježno osušenih i mljevenih plodova, praktičan je dodatak za jogurte, zobene kaše i pekarske proizvode. Preporučena dnevna doza je 1–2 čajne žličice 1–2 puta dnevno, odnosno ne više od 15 grama dnevno.

I dobrog može biti previše …

Iako je aronija dragocjen izvor hranjivih tvari, preporučljivo je konzumirati je u umjerenim količinama. Njezin bogat sadržaj tanina može pri prekomjernom unosu uzrokovati neželjene probavne učinke, poput mučnine ili zatvora. Stoga stručnjaci savjetuju da se pri uvođenju aronije u prehranu pridržavamo preporučenih dnevnih količina i po potrebi konzultiramo sa stručnjakom.

Aronija sa svojom pričom, bogatim hranjivim sastavom i mogućnostima upotrebe u kulinarstvu ostaje jedan od najprivlačnijih plodova za sve koji žele prehranu obogatiti prirodnim izvorima antioksidansa.

Iako mala, u sebi nosi moć prirode, koja je čovječanstvu poznata već stoljećima – stoga je znanost danas ponovno otkriva, a možemo je otkriti i mi, uključivanjem u okvir uravnotežene prehrane...