Tvrdoglavost kod djece: zašto je nužna i kako je preživjeti bez borbe?

Tvrdoglavost je nepopustljivo ustrajanje u nekom stajalištu, ponašanju, mišljenju unatoč dokazima o neprimjerenosti takvog stajališta, ponašanja, mišljenja. 

Općenito se izraz tvrdoglavost koristi kada dijete ne poštuje upute odraslih, opire im se i ustraje u nečemu što se roditelju čini besmisleno. Pri tome dijete može doživjeti emocionalni ispad. 

Kada je riječ o djeci, moramo uzeti u obzir 2 važne karakteristike: 

• djeca imaju nezrele mozgove 
• i nedostatak iskustva. 

Oboje doprinosi tome da djeca ne razumiju naše argumente i dokaze, bez obzira na to koliko se jasnima činili nama. 

Tvrdoglavost se može definirati i kao odlučnost i nepopustljivost. Tvrdoglavost pomaže djetetu da ostvari svoje ideje, čak i kada se drugi možda s njima ne slažu. 

To želite za svoje dijete, zar ne? Iako roditelji dugoročno to žele za svoje dijete, to ne znači da razdoblje izrazite tvrdoglavosti djeteta nije naporno za roditelje. 

Kada se pojavljuje tvrdoglavost kod djeteta? 

Obično je razdoblje s najizraženijom tvrdoglavošću između 2. i 3. godine života, kod neke djece se pojavljuje već oko 1. godine života, kod drugih kasnije i također traje dulje i nestaje do 5. godine života. 

Zašto se pojavljuje tvrdoglavost? 

Tvrdoglavost je kod djeteta razvojno očekivana i nije posljedica lošeg roditeljstva, kao što bi netko mogao pomisliti. Dijete u nekom trenutku počinje shvaćati da može imati svoje želje i ideje. Kako ih može ostvariti? Tako da odbacuje tuđe zahtjeve.  

Kada djetetove želje ili očekivanja nisu ispunjena, to djetetu izaziva snažne emocije. Budući da njegov mozak još nije zreo, ne može kontrolirati impulse, regulirati emocije i logično razmišljati. Zato se snažne emocije izražavaju u obliku nepoželjnog ponašanja. 

Kako reagirati na tvrdoglavost? 

1. Prvo se podsjetite: 'Tvrdoglavost nije nužno stanje. Ne moram je odmah prekinuti.' 

Tvrdoglavost može izgledati vrlo burno - dijete glasno vrišti, udara, prodorno plače, zadržava dah, udara glavom o pod ili čak povraća. Čak i manje burni ispadi mogu roditeljima izazvati snažan osjećaj srama, krivnje, stresa i straha, pa žele ispad tvrdoglavosti što prije prekinuti. 

Naravno, nužno je osigurati sigurnost, sve ostalo može pričekati. 

2. Pokažite razumijevanje 

Prije nego što djetetu počnete objašnjavati zašto neće dobiti bombone ili zašto mora biti vezano u autosjedalici, poslušajte ga. Pokažite mu da ga čujete: 'Znam, stvarno bi htio cijelu vrećicu bombona. Jako ti se sviđaju.' Ili: 'Oh, taj pojas te smeta. Razumijem, nije ti ugodno jer te stišće i ne možeš se puno kretati.'  

Time se dijete uči kako može svoje doživljaje, želje i potrebe izraziti riječima. Ignoriranje djeteta nije prikladno jer se tada osjeća da ga ne čujemo i zbog toga možda još glasnije viče, jače udara, kako bi nam uspio prenijeti što želi ili što mu treba. 

3. Držite granicu 

Iako vaša granica u djetetu izaziva snažne emocije, nije smisleno ukloniti granicu. Ako popustite kada je djetetu teško, time će dobiti poruku: 'Aha, ako napravim scenu, dobit ću što želim.' Tako će imati više motivacije za tvrdoglavost, jer je njegovo iskustvo da na taj način postiže svoje.  

Dijete je ustrajno u svojoj tvrdoglavosti, smisleno je da vi budete ustrajni u svojoj granici. Naravno, dijete ustraje burno. Ako želite da s vremenom ustraje mirno, morate voditi primjerom, dakle mirno i odlučno ustrajati u svojoj granici. 

4. Preskočite kaznu 

Iako se roditeljima čini da dijete to radi namjerno i s namjerom, to nije istina. Ispadi tvrdoglavosti su prvi pokušaji djeteta da se zauzme za sebe. Burni emocionalni ispadi su posljedica nerazvijenih mozgova, a ne djetetove svjesne odluke. Ako se dijete kazni za tvrdoglavost, to dugoročno ima 2 moguća ishoda.  

• Dijete se osjeća neshvaćeno i uvjereno je da mu se čini nepravda. Zato još više tvrdoglavi. 
• Kazna može dijete toliko povrijediti da se više ne usudi jasno i glasno izraziti što želi. 

Osim toga, kazna ne uči dijete kako se može izraziti drugačije, kako može ustrajati u svojim željama i idejama na smislen način.

Kako smanjiti pojavljivanje napada tvrdoglavosti? 

Roditelji svojim odgojnim pristupom ne mogu spriječiti tvrdoglavost, ali ipak imaju utjecaj na emocionalnu stabilnost djeteta. Tvrdoglavost i emocionalni ispadi češće se pojavljuju kada je dijete gladno, žedno, umorno, mora žuriti i kada ima svega previše (buka, puno ljudi, događaja).  

Također, nezadovoljene emocionalne potrebe za povezanošću, blizinom i slobodnom igrom doprinose tome da dijete ne želi surađivati i brže pada u emocionalni ispad. U razdoblju tvrdoglavosti posebno je izražena potreba za autonomijom. Zato je dobro da roditelji razmisle koje odluke mogu prepustiti djetetu. 

Autorica: Nina Seražin Lakota, dr. med.