Superbiljke ili adaptogeni

Svakodnevica je puna sitnih izazova – od pokvarenog pisača do previše zadataka odjednom, od gužve na cesti do stalnog nedostatka vremena. Svaka je takva situacija mala sama po sebi, ali kada se zbroje, stres se neprimjetno uvuče u naš život. Isprva ga ni ne primjećujemo, a onda odjednom shvatimo da smo iscrpljeni, da nam je teško sabrati misli, da nam tijelo šalje jasne signale da više ne može funkcionirati kao prije. I tada se pojavljuje pitanje: kako ovladati stresom da on ne ovlada nama? Odgovor se često krije upravo tamo gdje ga najmanje očekujemo – u prirodi. U biljkama koje su preživjele tisućljeća i razvile iznimnu sposobnost prilagodbe. U biljkama koje danas poznajemo pod nazivom adaptogeni …

Što su zapravo adaptogene biljke?

Zamisli da uz sebe imaš pomoćnika koji se uvijek odazove točno onako kako ti u tom trenutku treba. Ako si umoran, doda ti energiju – kao da je netko upalio svjetlo u zamračenoj sobi. Ako si nemiran, umiri te – poput toplog zagrljaja koji smiruje uzburkano srce. Ako si pod stresom, pomaže ti pronaći ravnotežu – poput trenera koji te na utakmici podsjeti da udahneš i igraš svoju igru. Upravo to rade adaptogene biljke.

Njihovo je djelovanje jedinstveno – ne djeluju jednako na svakoga, već se “adaptiraju”, odnosno prilagođavaju tvojim potrebama. Zato ih mnogi opisuju kao inteligentne biljke koje znaju osluškivati tijelo i pomagati mu tamo gdje je najslabije.

U tradiciji su ih zbog toga nazivali i biljkama dugovječnosti – jer su ljudima stoljećima pomagale živjeti dulje, lakše i u većoj ravnoteži.

Njihov utjecaj nije ograničen samo na um i emocije. Adaptogeni se pokazuju korisnima i u trenucima kada je tijelo pod pritiskom – tijekom napornih treninga, dugih radnih sati ili u razdobljima kada se suočavamo s većim životnim izazovima. Oni su poput sigurnosne mreže koja nas uhvati prije nego što bismo inače pali.

A zašto su adaptogeni tako posebni?

Adaptogeni su i sami kroz tisućljeća morali naučiti preživjeti u najtežim uvjetima. Rasli su na hladnoći, vrućini, vjetru, u okruženju koje je od njih zahtijevalo izdržljivost i prilagodljivost. U sebi su zato razvili posebne tvari kojima se znaju oduprijeti stresorima iz okoliša – a upravo te tvari mogu pomoći i nama. One jačaju našu otpornost, podupiru imunološki sustav, neke čak usporavaju procese starenja i pomažu tijelu da se lakše prilagodi na temperaturne promjene, visinu ili svakodnevne pritiske.

Istraživanja potvrđuju da redovito uzimanje adaptogena pridonosi manjem umoru, boljoj koncentraciji, većoj psihičkoj stabilnosti pa čak i boljim sportskim rezultatima. Nije slučajnost da ih koriste sportaši prije maratona ili studenti u vrijeme ispita – a jednako tako dobro dođu svima koji se nalaze pred zahtjevnim razdobljem na poslu ili kod kuće.

Kako adaptogeni djeluju u tijelu?

Njihova je tajna u tome što djeluju na vezu između mozga, hormona i našeg tjelesnog odgovora na stres – tzv. HPA os (hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda). Ako tu os zamisliš kao “glavni komunikacijski kanal” u tijelu, adaptogeni su oni koji pomažu da signali putuju jasno i bez šuma.

Tijelo pod stresom uvijek prolazi kroz tri faze:

• najprije fazu alarma, kada uoči prijetnju (poput alarma koji počne glasno svirati),
• zatim fazu otpora, kada se pokušava vratiti u ravnotežu (poput vatrogasca koji gasi požar i smiruje situaciju),
• i na kraju iscrpljenost, ako više ne uspijeva obuzdati stres (poput baterije koja se potpuno isprazni ili vatrogasca koji jednostavno više ne može gasiti požar …).

I tu na scenu stupaju adaptogeni, koji znaju produžiti drugu fazu – onu fazu otpora u kojoj tijelo traži ravnotežu – i na taj način spriječiti da skliznemo u izgaranje. Istodobno smanjuju osjetljivost na stresore, što znači da situacije koje bi nas prije izbacile iz takta odjednom doživljavamo mirnije. Kao da imamo unutarnji filter koji stišava buku i propušta samo ono što je doista važno.

Šest biljaka dugovječnosti koje svijet poznaje već tisućljećima …

Maca je peruanska gomoljasta biljka koja uspijeva na više od 4.000 metara nadmorske visine, gdje je preživljavanje pravi izazov. Upravo tamo razvila je nevjerojatnu otpornost koju prenosi i na ljude. Još su je Inke štovale kao izvor snage i plodnosti. Danas je poznata kao prirodno gorivo za sportaše i sve one koji se suočavaju s užurbanim ritmom života. Povećava izdržljivost, smanjuje umor, a najpoznatija je po tome što pomaže u hormonskoj ravnoteži žena i muškaraca te po svom pozitivnom utjecaju na libido, plodnost i reproduktivno zdravlje.
 

U ayurvedi se koristi već više od 3.000 godina i nazivaju je čak “kraljevskom biljkom”. Ašvaganda umiruje kada smo preopterećeni i daje energiju kada smo iscrpljeni. Djeluje smirujuće, podupire kvalitetan san i pomaže u regulaciji hormona. Zbog svojih pomlađujućih svojstava često se opisuje kao biljka koja vraća ravnotežu cijelom tijelu.
 

Ginseng je jedna od najistraživanijih biljaka na svijetu i već stoljećima se smatra simbolom vitalnosti. Koristili su ga carevi na kineskom dvoru, a danas je cijenjen zbog sadržaja ginsenozida koji vraćaju energiju i otpornost. Pomaže kod kroničnog umora, poboljšava koncentraciju i daje osjećaj unutarnje snage.
 

Rhodiola uspijeva u hladnim, surovim uvjetima sjevera, što joj daje posebnu snagu. Još su je Vikinzi koristili kako bi lakše podnosili naporne pohode i bitke. Djeluje protiv umora, jača psihičku otpornost i pomaže da ostanemo smireni čak i u stresnim trenucima. Često je biraju ljudi koji su izloženi velikim mentalnim opterećenjima.
 

Iako nije pravi ginseng, ima vrlo slične učinke. Sibirski ginseng stoljećima je bio dio tradicionalne uporabe u Aziji, gdje su ga cijenili zbog povećanja otpornosti i bržeg oporavka. Pomaže tijekom duljih razdoblja stresa, tjelesnog napora i oslabljenog imunološkog sustava. On je poput saveznika tijela koji ga priprema da lakše podnese svakodnevne pritiske.

Adaptogeni nisu samo biljke, već i neke gljive, poput gljiva reishi i čage …

Reishi su se na kineskim carskim dvorovima pripremale u eliksirima za dug život i vječnu mladost. Danas je poznata kao jedna od najmoćnijih adaptogenih gljiva, jer smiruje stres, podupire san i jača imunološki sustav. Zbog svog bogatog sadržaja aktivnih tvari smatra se i snažnim antioksidansom koji pozitivno utječe na srce, ravnotežu šećera u krvi i opću otpornost. Nije slučajnost da je mnogi nazivaju upravo “gljivom besmrtnosti”.
 

Čaga raste na brezama u Sibiru i na sjeveru Azije, gdje se koristi već stoljećima. Ljudi su je smatrali prirodnom zaštitom od bolesti i hladnoće. Njene tvari djeluju protuupalno, antibakterijski i antivirusno, a uz to su snažan antioksidans koji štiti stanice od slobodnih radikala. Tradicionalno se smatra gljivom koja jača opće zdravlje i otpornost te pomaže tijelu izdržati zahtjevne uvjete.

Adaptogene biljke su dragocjen dar prirode

Adaptogenih biljaka i gljiva nema mnogo, a njihovo je djelovanje zato toliko posebnije. Pomažu tijelu u suočavanju sa stresom, brinu za otpornost, hormonsku ravnotežu, bistrinu uma i tjelesnu izdržljivost. Upravo su ih zbog toga mnoge kulture štovale kao biljke dugovječnosti.

Istina je, međutim, da mnoge od tih biljaka i gljiva imaju izražen, ponekad čak gorak ili zemljani okus koji nije svakome ugodan za konzumaciju u čaju ili prahu. Zato su dodaci prehrani u kapsulama s pažljivo pripremljenim ekstraktima često najpraktičniji izbor – omogućuju da izbjegnemo poseban okus, a ipak u potpunosti iskoristimo njihove pozitivne učinke.

Pri odabiru je svakako važno paziti na čistoću i kvalitetu, jer će samo tada djelovanje biti onakvo kakvo želimo – a odličan primjer dodatka prehrani s adaptogenima (gljiva reishi, rhodiola, sibirski ginseng) protiv umora, iscrpljenosti i stresa je Power UP.