Sunce: podrška detoksikaciji i dobrobiti

Iako se mnogi boje sunca zbog rizika od raka kože, znanstvena saznanja posljednjih godina pokazuju da je umjereno i promišljeno izlaganje sunčevoj svjetlosti jedan od ključnih čimbenika za naše cjelokupno zdravlje. Osim sinteze vitamina D, sunčeva svjetlost utječe na detoksikaciju tijela, imunološki sustav, mentalno blagostanje, krvni tlak pa čak i kvalitetu sna. Kako onda iskoristiti moć sunca bez štetnih posljedica? Ključ je u umjerenosti i pravilnom izlaganju.

Detoksikacija uz pomoć sunca i znojenja

Kada se znojimo tijekom tjelesne aktivnosti, na vrućini ili na suncu, ne gubimo samo vodu, tijelo tada izlučuje i određene toksične tvari. Istraživanja potvrđuju da se putem znoja mogu izlučivati teški metali (kao što su kadmij, arsen, živa i olovo) te kemikalije iz okoliša (npr. ftalati iz plastike). U nekim slučajevima čak u većim količinama nego urinom. Iako glavne funkcije detoksikacije obavljaju jetra i bubrezi, znojenje je dragocjena prirodna podrška u ovom procesu.

Jutarnja svjetlost: ključ za unutarnji sat, raspoloženje i detoksikaciju

Mnogi podcjenjuju moć jutarnje svjetlosti. No, već kratki kontakt s prirodnom svjetlošću u prvim satima dana ima dalekosežne učinke:

Zaustavlja izlučivanje melatonina, hormona spavanja, i tijelu jasno daje do znanja da je dan započeo i tako postavljamo svoj biološki ritam.
Potpomaže stvaranje serotonina, neurotransmitera koji regulira raspoloženje, apetit i kognitivnu jasnoću.
Iz serotonina se navečer sintetizira melatonin, stoga je jutarnja svjetlost također ključni preduvjet za dobar san.
Ubrzava metaboličke i detoksikacijske funkcije, jer aktivira gene i hormone koji reguliraju rad probave, jetre i imunološkog sustava.

Ako svoje oči izložimo jutarnjoj prirodnoj svjetlosti (bez sunčanih naočala) na 10 do 15 minuta, to može biti dovoljno da poboljšamo raspoloženje, probavu, povećamo razinu energije i uravnotežimo hormone. To možemo postići već time da doručak preselimo na terasu ili balkon.

Sunčanje: podrška detoksikaciji i imunološkom sustavu

Umjereno i redovito izlaganje suncu podržava detoksikaciju na druge načine:

Svjetlost potiče rad jetre i antioksidativnih enzima, koji sudjeluju u razgradnji i uklanjanju toksičnih tvari.
UVB zrake potiču stvaranje vitamina D, koji posredno aktivira protuupalne gene, podržava rad crijeva i smanjuje oksidativni stres. Sve to pomaže u detoksikaciji i zaštiti tijela od okolišnih otrova.
Sunčeva toplina i svjetlost potiču cirkulaciju krvi i limfni sustav, koji pomažu u premještanju i uklanjanju metaboličkog otpada.
Prilikom izlaganja UV zračenju, stanice kože ne proizvode samo pigment (melanin), već i β-endorfine koji djeluju kao unutarnji opioidi, ublažavaju stres, smanjuju bol i daju osjećaj ugode.

Važno je napomenuti: ne trebamo sunčane opekline da bismo postigli ove učinke. Naprotiv! Redovito, umjereno i promišljeno izlaganje je najzdraviji pristup.

Koliko sunca je dovoljno i kako se zaštititi?

Za podršku zdravlju, detoksikaciji i stvaranju vitamina D nije potrebno ležati satima na plaži. Kratko, svakodnevno izlaganje je dovoljno, ali mora biti promišljeno.

Ako želimo učinkovitu tvorbu vitamina D (1000 International Units (IU)) na siguran način:

Od ožujka do listopada: 10–30 minuta (ovisno o tipu kože) sunca između 10:00 i 15:00.
Rano ujutro ili kasno poslijepodne: sunce još uvijek koristi cirkadijalnom ritmu i dobrobiti, ali ne značajno sintezi vitamina D.

Preporučljivo je izložiti barem četvrtinu tijela bez zaštite. Dužina sigurnog izlaganja suncu jako ovisi o tipu kože i količini melanina. Osobe svijetle puti stvaraju vitamin D brže, ali su i brže opečene. Tamnopute osobe za isti učinak trebaju više vremena, jer melanin djeluje kao prirodni UV-filter i usporava sintezu vitamina D.

Što je s licem?

Lice je najčešće izloženo suncu i istovremeno među najosjetljivijim dijelovima tijela, posebno kada je riječ o fotostarenju, pigmentnim mrljama i nastanku bora, te je potpuno smisleno da ga tijekom dana dodatno zaštitimo kvalitetnom kremom za sunčanje i pobrinemo se za antioksidativnu prehranu i odgovarajuću njegu kože.

U tom slučaju možemo pozitivne učinke sunca ipak postići izlaganjem drugih dijelova tijela kao što su ruke, ramena, noge ili trup, što znači da zaštita lica nije prepreka za sintezu vitamina D i ostale sunčeve koristi.

Što je s zimom?

Zimi, kada je sunčeve svjetlosti znatno manje i većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima, tijelo obično ne dobiva dovoljno UVB zraka za prirodnu tvorbu vitamina D. Stoga je u ovom godišnjem dobu razumno razmisliti o dodavanju vitamina D u obliku prehrambenog dodatka.

Međutim, najpouzdanije je da prvo provjerimo svoju razinu vitamina D krvnim testom i zatim prema rezultatu prilagodimo količinu dodavanja. Tako izbjegavamo i nedostatak i mogući prekomjerni unos.

Kreme za sunčanje: zaštita ili rizik?

Porast raka kože nije izravno povezan s upotrebom krema, već s nizom čimbenika kao što su češće sunčanje, putovanja u sunčane krajeve, tanji ozonski sloj i bolje dijagnosticiranje melanoma. Krema za sunčanje stoga ne znači dopuštenje za pretjerano sunčanje, već bi trebala biti dio promišljene zaštite, povezane s razumnim boravkom na suncu.

Pri odabiru kreme za sunčanje često se postavljaju pitanja o sigurnosti kemijskih filtera kao što su oksibenzon i oktinoksat, jer oni mogu prodrijeti u krvotok i utjecati na hormonsku ravnotežu. Stoga je razumno posegnuti za sigurnijim alternativama, odnosno kremama s mineralnim filterima kao što su cinkov oksid i titanov dioksid, koji ne sadrže nano čestice.

Bez obzira na izbor, nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom (SPF), bilo s kemijskim ili mineralnim filterima, ili korištenje zaštitne odjeće s UV-zaštitom je nužno pri jakom suncu ili pri dužem izlaganju suncu, na primjer na plaži, u planinama ili tijekom sportskih aktivnosti.

Sunce je više od izvora svjetlosti, ono je prirodni poticatelj zdravlja, ravnoteže i vitalnosti. Ako mu dopustimo da postane dio naše svakodnevice na pametan i umjeren način, vraća nam se s više energije, boljim imunitetom i unutarnjom ravnotežom.

Autorica: dr. Saša Aden

IZVORI:

Galina D. Kutuzova, Hector F. DeLuca. Toxicology and Applied Pharmacology, 218 (2007)
Mead MN. Environ Health Perspect, 116 (2008)
Adèle C. Green et al. JCO, 29 (2011)
Kallioğlu, M.A. et al. Sci Rep, 14 (2024)