Rokovi upotrebe i kad baciti hranu

Kada otvorimo hladnjak i u zadnjem kutu pronađemo još neki jogurt kojem je istekao rok, ili možda povrće koje je već pomalo uvelo … Što učiniti u takvom slučaju? Baciti hranu ili je možda ipak iskoristiti? A što je s brašnom, žitaricama i drugim namirnicama ... Uz činjenicu da se u Hrvatskoj godišnje baci oko 280 000 tona hrane, dobro je malo razmisliti o vlastitim navikama.

Prema podacima, prosječan stanovnik Hrvatske godišnje baci oko 72 kilograma hrane, dok je europski prosjek čak 131 kilogram po stanovniku. To stvarno nije malo...

Osim toga, bačena hrana predstavlja i ekološki problem. Bačena hrana tijekom razgradnje i truljenja u okoliš ispušta metan, koji zagađuje okoliš, a istovremeno s bacanjem hrane propada i sva energija utrošena za njezinu proizvodnju. To znači da smo s hranom zapravo bacili i ogromne količine električne energije, vode i truda ljudi koji su hranu proizveli.

Ako pridodamo još činjenicu da smo time bacili i novac, te da se velik broj ljudi u svijetu nažalost još uvijek bori s time da si teško može priuštiti hranu, tada je takva statistika još tužnija.

Najviše otpada od hrane u Hrvatskoj stvaraju kućanstva sa 76 %, slijedi primarna proizvodnja s 14 %, ugostiteljstvo s 5 %, prerada i proizvodnja hrane s 3 % te maloprodaja i distribucija s 2 %.

A budući da najviše otpada hrane stvaraju upravo kućanstva, ovdje se krije velika prilika za poboljšanja …

Promišljen izbor i pametno ponašanje za manje otpada

Kako bismo u kućanstvima proizvodili što manje otpada, dobro je kupovinu hrane planirati i pristupiti joj promišljeno.

U tome mogu pomoći sljedeći koraci ...

• Pripremimo tjedni jelovnik: tako ćemo točno znati što ćemo koji dan kuhati i koje namirnice za to trebamo.
   
• U trgovinu idimo s popisom za kupovinu: Planiranje pomaže da u trgovinu odemo s popisom i kupimo samo ono što nam zaista treba.
   
• Ne kupujmo hranu kada smo gladni: Poznato je da kada smo gladni, kupimo više, a često i puno više hrane koja nam nije potrebna. Osim toga, tada češće posežemo za nezdravom hranom.
   
• Uredan hladnjak: Hladnjak treba biti organiziran tako da su namirnice koje treba prvo iskoristiti postavljene naprijed, a ostale straga. Tako smanjujemo mogućnost da hrani istekne rok trajanja.
   
• Povremeno na jelovnik uvrstimo obrok »Očisti hladnjak«: Taj dan ne kupujemo nove namirnice, nego pripremamo obrok od onoga što treba hitno iskoristiti. Tako mogu nastati ukusne povrtne juhe i umaci.
   
• Kada jedemo u restoranu, ponesimo ostatke kući: Nema ničeg lošeg u tome da pizzu ili drugo jelo koje nam je ostalo zamotamo i ponesemo kući. Zašto ne bismo zamolili konobara da nam zamota i meso, tjesteninu, krumpir i drugo što je ostalo nedirnuto? Već za nekoliko sati bit ćemo sretni što smo ponijeli te ostatke.
   
• Već pri kupovini provjerimo datume: Ako znamo da ćemo namirnicu brzo potrošiti, možemo odabrati onu s kraćim rokom. Ako će stajati dulje, birajmo onu s dužim rokom trajanja.

Kako bismo znali koliko dugo je neka hrana sigurna za konzumaciju, ključno je razumjeti kako pravilno tumačiti rokove trajanja na namirnicama. 

Tajna se skriva u čitanju oznaka prije datuma …

Ako pažljivo pogledamo ambalažu, vidjet ćemo da su na njoj uvijek prisutne dvije ključne informacije, a pravilno razumijevanje može pomoći u smanjenju nepotrebnog bacanja hrane.

Oznaka "Najbolje upotrijebiti do" označava datum do kojeg proizvod zadržava kvalitetu, dok oznaka "Upotrijebiti do" znači da je proizvod siguran za konzumaciju samo do tog datuma.

Oznaka "Najbolje upotrijebiti do"

Kada na proizvodu vidimo oznaku "Najbolje upotrijebiti do", to znači da namirnica do tog datuma zadržava okus, teksturu i aromu, kakvu ima kao sasvim svježa.

Čak i ako kvaliteta nakon tog datuma postupno opada, hrana je i dalje sigurna za konzumaciju ako je pravilno skladištena i ambalaža nije oštećena. Bijele mrlje na čokoladi ili grudice u suhom proizvodu nisu razlog za bacanje.

Ova oznaka prisutna je na rashlađenim, smrznutim i suhim proizvodima poput tjestenine, riže, konzervirane hrane, biljnih ulja i čokolade.

Takvu hranu nemojmo bacati samo zbog isteka datuma. Ako izgled, miris i okus ostaju uredni, možemo je konzumirati.

Kod otvorenih proizvoda važno je slijediti dodatne upute poput "potrošiti u roku od tri dana nakon otvaranja".

Oznaka "Upotrijebiti do"

Ova oznaka koristi se za brzo kvarljive proizvode poput svježe ribe i mesa. Nakon isteka roka, ti proizvodi više nisu sigurni za konzumaciju.

Pravilno skladištenje ključno je za produljenje svježine: temperatura u hladnjaku na 2–4 °C, ili odmah zamrzavanje ako ne planiramo brzu upotrebu.

Nakon otvaranja, ovakve namirnice treba strogo čuvati prema uputama i brzo ih potrošiti.

Tajna brzog razlikovanja skriva se u riječi najbolje …

Ako piše "najbolje upotrijebiti do", namirnicu možemo koristiti i nakon datuma. Ako piše samo "upotrijebiti do", tada proizvod nakon isteka nije siguran.

Preporuke za provjeru sigurnosti hrane:

• Ambalaža nije oštećena ni promijenjena.
• Namirnica nema plijesni, truleži ni sluzave površine.
• Izgled, miris i okus su tipični, bez neugodnih mirisa ili okusa.
• Nema tragova insekata, parazita ni glodavaca.
• Struktura proizvoda nije promijenjena, nema znakova bakterijskog vrenja.

Pravilno skladištenje hrane za duži vijek trajanja …

Brzo kvarljive namirnice uključuju: mlijeko, svježi sir, jaja, jogurt, sireve, majonezu, meso i mesne proizvode. Držimo ih zatvorenima u hladnjaku. Mlijeko traje tjedan dana nakon roka, svježi sir dva tjedna, jogurt tjedan dana.

Perad u hladnjaku traje do pet dana, meso u komadu do šest dana, mljeveno meso dva dana, riba najviše tri dana. Zamrznuto meso traje šest mjeseci do godinu dana. Jaja u hladnjaku mogu trajati do pet tjedana.

Najduže traju konzervirana hrana, riža i suha tjestenina (još dvije godine nakon roka). Neotvorene žitarice traju do godine dana, brašno najmanje dva mjeseca.

Treba koristiti zdrav razum: ako je himalajska sol preživjela stoljeća, zašto bi sada imala rok trajanja?

Pametno planiranje i poštivanje savjeta štedi kilograme hrane, novac i čini dobro za okoliš i nas same …