Pametne tvari ili nootropici: što su i zašto je njihova upotreba u porastu?

U svijetu gdje su koncentracija, brza reakcija i sposobnost učenja postali ključna konkurentska prednost, zanimanje za tvari koje bi mogle poboljšati funkciju mozga je u porastu. Takozvani nootropici – tvari koje navodno pozitivno utječu na kognitivne funkcije – više nisu ograničeni samo na laboratorije ili zabranjene tvari. Danas ih nalazimo i u obliku dodataka prehrani koji obećavaju više energije, bolju memoriju i bolji odgovor na stres. Ali jesu li te "pametne tvari" doista sigurne i što su uopće …

Što su nootropici?

Iako je riječ o širokom pojmu koji obuhvaća sve od lijekova za liječenje neuroloških bolesti do prirodnih biljnih ekstrakata, poznavanje nootropika sve je raširenije jer se o njima mnogo govori u medijima i raznim podcastima.

Nootropici, često nazivani i "pametne droge" ili tvari, uključuju različite spojeve koji se mogu znatno razlikovati po strukturi, porijeklu i djelovanju. Iako su te tvari učinkovitije u slučajevima kada su kognitivne funkcije očito oslabljene, proučavaju se i kod zdravih pojedinaca zbog potencijala za poboljšanje inteligencije i memorije. Većina tih tvari je prirodnog porijekla, za njih nije potreban recept i mogu se jednostavno nabaviti u obliku prehrambenih dodataka ili biljnih ekstrakata.

Ukratko, nootropici su spojevi koji utječu na funkciju mozga, posebno u području memorije, pažnje, učenja, motivacije i otpornosti na stres.

S obzirom na dostupnost, dijelimo ih u dvije veće skupine:

• Medicinski nootropici su lijekovi koje liječnici propisuju za bolesti kao što su ADHD, narkolepsija ili Alzheimerova bolest. Njihova upotreba je strogo regulirana i obično vrlo učinkovita, ali namijenjena samo liječenju potvrđenih bolesti.
• Slobodno dostupni nootropici, među koje spadaju tvari kao što su dobro poznati kofein, L-teanin, kreatin i brojni biljni ekstrakti, dostupni su u slobodnoj prodaji, često kao dodaci prehrani ili napitci.

Kako djeluju nootropici?

Većina nootropika djeluje tako da poboljšava opskrbu mozga glukozom i kisikom, smanjuje učinke oksidativnog stresa te podržava stvaranje neurotransmitera kao što su acetilkolin, dopamin i serotonin. Mnoge tvari djeluju i kao neuroprotektori – to znači da mogu štititi moždane stanice od oštećenja i ubrzavati njihovu regeneraciju.

Neki nootropici djeluju brzo (npr. kofein), dok drugi zahtijevaju dulju upotrebu da bi pokazali učinke – ti se obično pokazuju u boljoj koncentraciji, smanjenom mentalnom umoru i poboljšanoj otpornosti na stres.

Koristite li već nootropike, a da toga niste svjesni?

Gotovo svatko koristi nootropike, bilo da je toga svjestan ili ne. Tu spadaju prvenstveno kofein, koji dobivamo iz kave, i L-teanin, koji se uz kofein nalazi u zelenom čaju i posebno u matcha čaju.

Jedna šalica (otprilike 2 g praha) kvalitetne matche sadrži otprilike 35–70 mg kofeina i 20–40 mg L-teanina. To znači da već dvije šalice matcha čaja mogu postići omjer koji se u istraživanjima pokazuje kao učinkovit za podršku kogniciji, stoga je svakako dobro razmisliti o zamjeni kave s matchom, koja nije bez razloga sve veći svjetski trend.

Studija Haskell et al. (2008) pokazala je da kombinacija kofeina (50 mg) i L-teanina (100 mg) poboljšava točnost, pažnju i brzinu prebacivanja između zadataka, bez izražene nervoze koju može izazvati kofein.

Upravo zato su matcha čaj nekada pili japanski monasi i samuraji – za održavanje oštrine misli, budnosti i unutarnjeg mira.

Tako možemo reći da ako si priuštimo jutarnju kavu ili zeleni matcha čaj, već smo posegnuli za stimulansom mozga ili nootropikom, no priča o takvim tvarima ne završava, jer je sve više oblika nootropika moguće dobiti i u obliku slobodno dostupnih prehrambenih dodataka …

Prirodni nootropici i adaptogene biljke

U posljednjem desetljeću zanimanje za prirodne alternative sintetičkim kognitivnim stimulatorima izrazito je poraslo. Tako se na tržištu pojavljuju prehrambeni dodaci koji se temelje na biljnim ekstraktima s adaptogenim, antioksidativnim i neuroprotektivnim učincima. Te prirodne tvari trebale bi pomoći tijelu u prilagodbi na stres te poboljšati mentalnu izdržljivost i fokus.

Među najistraženije i tradicionalno korištene prirodne nootropike spadaju sljedeće biljke i gljive:

Ginseng

Korijen Panax ginsenga jedna je od najduže istraživanih adaptogenih biljaka. Kliničke studije, kao što su istraživanja Kennedy et al. (2001) i Reay et al. (2005), pokazale su da može doprinositi smanjenju mentalnog umora, poboljšanju radne memorije i sposobnosti obrade informacija. Njegovi glavni bioaktivni sastojci, ginsenozidi, utječu na os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda te na regulaciju neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin.

Ružin korijen ili rhodiola

Ružin korijen je adaptogen iz sjevernih regija Europe i Azije, čiji ekstrakt sadrži salidrozide i rosavine – spojeve koji su pokazali antistresne i kognitivno zaštitne učinke. Klinička istraživanja, kao što su studije Darbinyan et al. (2000) i Spasov et al. (2000), utvrdila su da može smanjiti simptome iscrpljenosti, poboljšati pažnju i skratiti reakcijsko vrijeme, posebno u uvjetima kroničnog mentalnog stresa.

Sibirski ginseng

Iako nije u izravnom srodstvu s pravim ginsengom, ima slična adaptogena svojstva. Studije, kao što je istraživanje Davydov i Krikorian (2000), ukazuju da eleuterozidi, aktivni sastojci sibirskog ginsenga, potpomažu kognitivnu funkciju, poboljšavaju tjelesnu izdržljivost i imaju imunomodulatorne učinke. U dvostruko slijepim studijama povezan je i s poboljšanom pažnjom i reakcijskim vremenom kod zdravih dobrovoljaca.

Gljiva Reishi

Medicinska gljiva Reishi, nazvana gljivom besmrtnosti, sadrži polisaharide, triterpene i antioksidante koji su povezani s modulacijom imunološkog odgovora i smanjenjem upalnih procesa u tijelu. Istraživanja, kao što su pregled Wachtel-Galor et al. (2011) i klinička studija Gao et al. (2003), pokazala su da doprinosi boljem snu, smanjenju anksioznosti i većoj energetskoj stabilnosti.

Đumbir

Đumbir sadrži bioaktivne spojeve kao što su gingerol i shogaol, koji pokazuju protuupalna, antioksidativna i neuroprotektivna svojstva. Istraživanja, među kojima su Ghayur i Gilani (2005) te Wang et al. (2014), pokazala su da đumbir poboljšava radnu memoriju, smanjuje upalne markere te pozitivno utječe na prokrvljenost mozga, što posredno podržava mentalne procese.

Priroda nam dakle nudi cijelo bogatstvo podrške za tijelo i um. Nekada je bila jedini izvor pomoći, danas se sve više ljudi ponovno s povjerenjem okreće njoj, i to s modernim pristupom u obliku specijaliziranog dodatka prehrani Power UP…

Tu je još jedan nootropik koji ima sve veći ugled – to je kreatin …

Iako je kreatin u općoj javnosti najpoznatiji kao prehrambeni dodatak za povećanje mišićne snage, istraživanja sve češće potvrđuju i njegov utjecaj na funkciju mozga. U mozgu djeluje kao brzi izvor energije jer omogućava obnovu ATP-a – molekule energije koja pokreće većinu staničnih funkcija, uključujući one koje su ključne za mentalno procesiranje.

Dodavanje kreatina bilo je u više studija povezano s poboljšanjem radne memorije, brzinom procesiranja informacija i mentalnom izdržljivošću. Ti učinci su posebno izraženi u uvjetima kognitivnog napora, nedostatka sna ili kisika. Metaanaliza iz 2018. godine (Avgerinos et al., Psychopharmacology) potvrdila je pozitivne učinke kod zdravih pojedinaca. Osim energetske podrške, kreatin se povezuje i s zaštitom neurona.

Kreatin ima izuzetno dobro dokumentiran sigurnosni profil. Zbog visoke bioraspoloživosti i znanstveno potvrđenih učinaka na tjelesnu i mentalnu sposobnost, smatra se jednim od najbolje istraženih i najperspektivnijih dodataka prehrani u modernoj znanosti.

Nootropici su dakle moguća dobra pomoć za svaki dan …

Prije nego što posegnemo za raznim dodacima, svakako obratimo pažnju na svoje životne navike. Uravnoteženom prehranom, redovitim kretanjem, regulacijom emocionalne ravnoteže i dovoljnom količinom sna često možemo riješiti mnoge probleme.

U svakom slučaju, nootropici mogu biti dobra pomoć za sve one dane kada trebamo nešto više, bilo da je to za posao, studij, stvaranje ili vođenje vlastitog poduzeća, ili jednostavno da bismo lakše odgovorili na zahtjeve modernog svijeta …

Izvori

• Haskell, C. F., Kennedy, D. O., Milne, A. L., Wesnes, K. A., & Scholey, A. B. (2008). The effects of L-theanine, caffeine and their combination on cognition and mood. Biological Psychology, 77(2), 113–122.
• Avgerinos, K. I., Spyrou, N., Bougioukas, K. I., & Kapogiannis, D. (2018). Effects of creatine supplementation on cognitive function of healthy individuals: A systematic review of randomized controlled trials. Psychopharmacology, 235(6), 1591–1607.
• Darbinyan, V., Kteyan, A., Panossian, A., Gabrielian, E., Wikman, G., Wagner, H., & Hovhannisyan, A. (2000). Rhodiola rosea in stress-induced fatigue – a double blind cross-over study of a standardized extract SHR-5 with a repeated low-dose regimen on the mental performance of healthy physicians during night duty. Phytomedicine, 7(5), 365–371.
• Davydov, M., & Krikorian, A. D. (2000). Eleutherococcus senticosus (Rupr. & Maxim.) Maxim. (Araliaceae) as an adaptogen: A closer look. Journal of Ethnopharmacology, 72(3), 345–393.
• Gao, Y., Zhou, S., Jiang, W., Huang, M., & Dai, X. (2003). Effects of Ganopoly® (a Ganoderma lucidum polysaccharide extract) on the immune functions in advanced-stage cancer patients. Immunological Investigations, 32(3), 201–215.
• Ghayur, M. N., & Gilani, A. H. (2005). Ginger lowers blood pressure through blockade of voltage-dependent calcium channels. Journal of Cardiovascular Pharmacology, 45(1), 74–80.
• Kennedy, D. O., Scholey, A. B., & Wesnes, K. A. (2001). Dose dependent changes in cognitive performance and mood following acute administration of Ginseng to healthy young volunteers. Nutritional Neuroscience, 4(4), 295–310.
• Reay, J. L., Kennedy, D. O., & Scholey, A. B. (2005). Single doses of Panax ginseng (G115) reduce blood glucose levels and improve cognitive performance during sustained mental activity. Journal of Psychopharmacology, 19(4), 357–365.
• Spasov, A. A., Wikman, G. K., Mandrikov, V. B., Mironova, I. A., & Neumoin, V. V. (2000). A double-blind, placebo-controlled pilot study of the stimulating and adaptogenic effect of Rhodiola rosea SHR-5 extract on the fatigue of students caused by stress during an examination period with a repeated low-dose regimen. Phytomedicine, 7(2), 85–89.
• Wachtel-Galor, S., Yuen, J., Buswell, J. A., & Benzie, I. F. F. (2011). Ganoderma lucidum (Lingzhi or Reishi): A medicinal mushroom. In I. F. F. Benzie & S. Wachtel-Galor (Eds.), Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects (2nd ed.). CRC Press/NLM.
• Wang, W., Wang, Y., Zhang, X., & Wang, Y. (2014). Anti-inflammatory and neuroprotective effects of gingerol on lipopolysaccharide-induced inflammation in BV2 microglia cells. Neurochemical Research, 39(1), 36–43.