Što nutricionistica Mojca Cepuš misli o probioticima?

Prehrani posvećujemo sve više pažnje, jer smo svjesni da uz njezinu pomoć možemo spriječiti ili čak pomoći u liječenju mnogih bolesti. Uloga probiotika dolazi u posljednjem desetljeću sve više u prvi plan, jer ti oku nevidljivi organizmi u našim crijevima obavljaju brojne korisne funkcije, čiju cjelokupnu ulogu možda još uvijek ne poznajemo.

Jeste li znali da su naša crijeva jedan od najmikrobiološki aktivnih ekosustava, koji igra ključnu ulogu i u funkcioniranju našeg imunološkog sustava?

U našim crijevima prebiva raznolika zajednica mikroorganizama, koju nazivamo crijevna mikrobiota ili mikrobiom. Bakterijskih stanica je prema nekim procjenama čak 10 puta više nego stanica našeg tijela. Kod zdravog čovjeka pojavljuju se već u maternici, a posebno nakon rođenja naseljavaju se na koži, u probavnom i urogenitalnom traktu te u usnoj šupljini.  

Što su uopće probiotici i koja je njihova uloga?

Probiotike nazivamo skupinom korisnih bakterija, živih mikroorganizama, koji imaju blagotvorne učinke na zdravlje ako ih konzumiramo u odgovarajućim količinama. Mnoge probiotičke bakterije dio su crijevne mikrobiote, a neke od njih aktivno uključujemo u hranu s ciljem poboljšanja zdravlja crijeva. Sve bakterije nisu probiotici, već njihove osobine ovise o rodu.

Najčešći mikroorganizmi koji se koriste kao probiotici su mliječno-kiselinske bakterije, koje pripadaju rodovima Lactobacillus, Bifidobacterium, Leuconostoc, Pediococcus i Enterococcus. Rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium nalaze se kao dio normalne mikroflore, a njihova uporaba je česta u jogurtu i drugim mliječnim proizvodima.

Da bi navedeni probiotički mikroorganizmi mogli imati povoljan učinak na zdravlje, moraju zadovoljiti više kriterija. Jedan od njih je sposobnost preživljavanja teških uvjeta u našem želucu i probavnom sustavu, gdje se susreću sa želučanim sokom i žučnim solima. Moraju proći kroz gornji dio gastrointestinalnog trakta, razmnožiti se i kolonizirati crijeva. Mnogi mikrobi, koji bi potencijalno mogli biti probiotici, ne mogu preživjeti kiselo okruženje koje održava želučani sok, čija je zadaća između ostalog i obrana od štetnih bakterija.

Probiotici se odlikuju mnogim zdravlju korisnim svojstvima i koriste se za ublažavanje i sprječavanje raznih bolesti, među njima dijabetesa i sindroma iritabilnog crijeva, za ublažavanje alergija, smanjenje upalnog odgovora, poboljšanje lipidnog profila krvi, uspješni su u borbi protiv patogena, pa čak i protiv raka.

Probiotici koje konzumiramo stimuliraju imunološki sustav, sudjeluju u sazrijevanju imunoloških stanica i šalju mrežu signala preko korisnih bakterija samih ili komponenti njihovih staničnih stijenki. Tako štite naše tijelo od infekcija. U procesima metabolizma razgrađuju za nas nedostupne molekule (prehrambena vlakna) i tako osiguravaju energiju crijevnim stanicama. Također se u crijevima odvija metabolizam nekih lijekova, toksina i kancerogena. Različite vrste steroida, uključujući kolesterol, žučne kiseline i steroidne hormone, pod utjecajem su mikrobnog metabolizma. Bakterije tako pomažu pri smanjenoj apsorpciji kolesterola i izlučivanju viška te posredno na skladištenje masnih kiselina u jetri.

Bakterije također proizvode neke vitamine, što je za ljude važno prvenstveno zbog činjenice da većinu nismo sposobni sintetizirati sami i moramo ih unositi hranom. Bakterije nam pomažu jer proizvode vitamine B kompleksa (folat, riboflavin, vitamin B12, B3, B5, B6) te vitamin K.

Jeste li ikada imali loš osjećaj u crijevima, na primjer u slučaju jakog stresa? Ili osjećaj leptirića u trbuhu?

Svi ti osjećaji ukazuju na povezanost crijevne flore s mozgom i sve više istraživanja dokazuje njezinu važnost. Bakterije u crijevima su preko vagusnog živca, koji šalje signale u oba smjera, fizički povezane s mozgom. Zbog svoje rasprostranjenosti po tijelu nazivamo ga i lutajući živac. Njegova aktivacija ima protuupalnu sposobnost i štiti organizam od patogenih mikroba. Hormonske i neuronske promjene te promjene u sastavu mikrobiote šalju se do mozga. Istraživanja su pokazala da bi izvor mnogih neuroloških bolesti, kao i nedostatka motivacije, lošeg raspoloženja i kognitivnih funkcija mogao biti lociran upravo u probavnom traktu.

Bakterije mogu sintetizirati i odgovarati na tjelesne hormone i neurotransmitere, koji utječu na naše raspoloženje. Među njima vrijedi spomenuti neurotransmiter GABA, dopamin i serotonin. Prvi ima umirujuće učinke i pomaže pri izlučivanju hormona rasta. Dopamin nam daje osjećaj dobrog raspoloženja, potiče naše razmišljanje i aktivnost, a posljednji je poznat kao „hormon sreće“ i prirodni antidepresiv. Ako ga imamo dovoljno, opušteniji smo, zadovoljni i bolje spavamo.

Promjene u sastavu crijevne mikrobiote odnosno u omjeru između korisnih i patogenih mikroorganizama vode do neravnoteže ili disbioze, koja prema mnogim studijama vodi do brojnih bolesti, kao što su kronična upalna bolest crijeva, sindrom iritabilnog crijeva, pretilost, alergije, autoimune bolesti, pa čak i rak.

Kako možemo s probioticima potaknuti naš imunološki sustav?

Imunološki sustav je iznimno složen obrambeni organski sustav, koji prepoznaje tijelu opasne patogene ili molekule. U crijevima zajedno s imunološkim stanicama suživi ogromna količina bakterija prirodno prisutne mikrobiote i bakterija koje dospijevaju u crijeva s hranom koju konzumiramo. Crijevna mikrobiota nije u izravnoj interakciji s epitelnim stanicama crijeva, već stimulira sazrijevanje imunoloških stanica i njihovu funkcionalnost preko izlučivanja metabolita – međuprodukata ili krajnjih produkata njihovog metabolizma. Zanimljivo je da mikrobiom utječe kako na urođeni imunitet, tako i na stečeni, koji stječemo tijekom života.

Izrazom imunobiotici definiramo mikrobne sojeve koji su sposobni regulirati imunološki sustav domaćina.

U proteklim godinama primjetan je veliki porast u uporabi i razvoju imunobiotika kao nove alternative u borbi s infektivnim bolestima i patogenim mikroorganizmima. Ne samo da nas štite od patogena u crijevima, već pokazuju i potencijal u obrani na drugim sluznicama, koje su udaljene od crijeva, na primjer u dišnom traktu.

Prema istraživanjima, neki sojevi bi mogli smanjiti ozbiljnost virusnih bolesti preko regulacije imunološkog odgovora u dišnim putevima. Povoljni učinci oralne uporabe probiotika pokazuju se i u slučaju urogenitalne sluznice. Jedna od studija pokazala je da svakodnevno konzumiranje probiotika štiti od humanog papiloma virusa, koji uzrokuje rak vrata maternice.

Probiotici inhibiraju rast patogenih bakterija koje uzrokuju bolesti, ako naš obrambeni sustav nije sposoban uništiti ih. „Dobre“ bakterije naime natječu se za hranjive tvari potrebne za rast i razmnožavanje štetnih mikroorganizama. Dodatno izlučuju razne spojeve, kao što su na primjer organske kiseline (octena, mliječna kiselina) i bakteriocini. Potonji su proteinski toksini kojima bakterije inhibiraju razvoj sličnih ili blisko srodnih bakterija. Osim što same izlučuju antimikrobne spojeve, probiotici također stimuliraju posebne epitelne stanice, koje su odgovorne za izlučivanje antimikrobnih spojeva. Tako utječu na sastav mikrobnih vrsta u crijevima i održavaju ravnotežu u korist potencijalno korisnih mikroorganizama.

Jedan od kriterija koji soj mora zadovoljiti da bi ga mogli svrstati među probiotike je taj da ima sposobnost prianjanja na epitelne stanice crijeva. To je moguće preko nekih receptora na površini bakterija, preko kojih probiotici stimuliraju naš imunološki sustav i uzrokuju stvaranje citokina i kemokina, malih proteinskih molekula koje su važne u staničnoj komunikaciji i djeluju kao posrednici između elemenata imunološkog sustava. Disbioza crijevne mikroflore i sistemska upala povezani su s raznim metaboličkim poremećajima, kao što su inzulinska rezistencija, dijabetes tipa 2 i pretilost. Budući da imunobiotici utječu na naš imunološki sustav i povećavaju izlučivanje molekula koje smanjuju upalu, imaju potencijal i u sprječavanju i smanjenju stupnja ozbiljnosti navedenih bolesti.

Probiotici također jačaju crijevnu barijeru, jer jačaju spojeve između stanica i povećavaju broj stanica koje jačaju sloj sluzi, koji uz epitelne stanice predstavljaju važan dio tkiva koje štiti organizam od vanjskog okruženja.

Proizvodnjom sluzi i sekretornog imunoglobulina A crijevna barijera prostorno raspoređuje bakterije u lumenu crijeva. Protutijelo imunoglobulin A je glavna funkcionalna komponenta humoralnog stečenog imunološkog sustava, osobito na mjestima sluznice, gdje se vežu na patogene bakterije i toksine te ih blokiraju.

Kako možemo obogatiti svoju crijevnu mikrofloru?

Na sastav crijevne mikrobiote možemo pozitivno utjecati konzumiranjem probiotika i prebiotika. Potonji su komponente hrane koje naš probavni sustav ne može razgraditi, već su hrana našim bakterijama. Tako stimuliraju rast prvenstveno dobrih vrsta i doprinose zdravom sastavu mikroflore. Izvori prebiotika su neobrađena biljna hrana i hrana bogata prehrambenim vlaknima, na primjer cjelovite žitarice, jabuke, poriluk, češnjak, luk, banane, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, korjenasto povrće i drugi. Raznolikost svoje crijevne mikrobiote možemo obogatiti konzumiranjem probiotičkih mliječnih proizvoda i napitaka (kiselo mlijeko, probiotički jogurt, kefir …), fermentiranih sojinih proizvoda ili prirodno kiselog povrća.

Potonje pripremamo tako da odabranom povrću (kupus, repa, mrkva, mahune …) dodamo začine (sol, čili …) i vodu te ostavimo mjesec dana na tamnom mjestu. Proći će proces fermentacije, koji poboljšava dostupnost hranjivih tvari našem tijelu, a takvo povrće bit će bogato probioticima. Ako kiseli kupus, repu, kimchi, miso ili druge fermentirane namirnice kupujemo u trgovini, moramo paziti da su nepasterizirane, jer proces pasterizacije uništava mikroorganizme.

Moramo izbjegavati brzu hranu, šećer, rafinirano brašno, umjetne boje, procesiranu hranu i pojačivače okusa, jer takva hrana potiče nastanak oštećenja u crijevima, narušava uravnoteženu crijevnu mikrofloru i opterećuje imunološki sustav.

Kao što vidimo, nije važno samo da konzumiramo hranu koja će nahraniti naše tijelo, već moramo brinuti i za mikroorganizme s kojima živimo u suživotu.

Budućnost liječenja kroničnih kao i moždanih bolesti razvija se u smjeru osiguravanja optimalnog zdravlja crijevne flore. Dokaza da je mikroflora ključni čimbenik sve je više. Iako smo u prošlom stoljeću gotovo zaboravili na dobre mikroorganizme, njihova važnost dolazi sve više u prvi plan.     

Najviše možemo učiniti sami – osigurajmo odgovarajući san, tjelesnu aktivnost, smanjimo stres i konzumirajmo što manje prerađenu hranu, raznoliku i bogatu prebioticima i probioticima. Naša crijeva bit će nam zahvalna! 

Autorica: Mojca Cepuš - nutricionistica s 14-godišnjim iskustvom

IZVORI: 

• Villena J. i Kitazawa H. 2017. Editorial: Immunobiotics—Interactions of Beneficial Microbes, with the Immune System. Frontiers in Immunology, 8, 1580, 2 str., doi: 10.3389/fimmu.2017.01580
• Zelaya H., Alvarez S., Kitazawa H., Villena J. 2016. Respiratory Antiviral Immunity and Immunobiotics: Beneficial Effects on Inflammation-Coagulation Interaction during Influenza Virus Infection. Frontiers in Immunology, 7, 633, 16 str., doi: 10.3389/fimmu.2016.00633
• Galdeano C. M., Cazorla S. I., Lemme Dumit J. M., Velez E., Perdigon G. 2019. Beneficial Effects of Probiotic Consumption on the Immune System. Annals of Nutrition & Metabolism, 74, 2, 115–124, doi: 10.1159/000496426
• Zhang H., Yeh C., Jin Z., Ding L., Liu B. Y., Zhang L., Dannelly H. K. 2018. Prospective study of probiotic supplementation results in immune stimulation and improvement of upper respiratory infection rate. Synthetic and Systems Biotechnology, 3,2, 113–120, doi: 10.1016/j.synbio.2018.03.001