Heljda – biljka puna bogatih hranjivih tvari i zdravlja

Ocijeni sa 1 do 5:
(5)
Broj ocjena: 1

Heljda je za uzgoj nezahtjevna biljka i svaki je početnik može s lakoćom uzgojiti. Otporna je na mnoge činitelje kao što su loše tlo, suša, hladno podneblje i nametnicipa uspijeva i u najmanje zahvalnim uvjetima

Heljdu svrstavamo u žitarice, iako botanički ne spada u trave. Neki je ubrajaju u kupusnjače, a drugi čak smatraju vrstom voća, jer je navodno u rodu s rabarbarom. Ukratko, heljda je namirnica puna iznenađenja, s kojima se susrećemo već pri njezinoj klasifikaciji. Potječe iz Srednje Azije i Sibira, od kud su je krajem Srednjeg vijeka raširili na područja današnje Europe. Može narasti od 15 do 60 centimetara u visinu. Njena je stabljika često crvenkaste boje, a cvjetovi se prelijevaju između ružičaste i bijele boje. Na području Slovenije seoska gospodarstva heljdu uzgajaju već stoljećima, pa su mirisna polja heljde u cvatu mnogima dio karakteristične slike slovenskog krajobraza. 

Najveće bogatstvo heljde njezino je sjeme, iz kojega ljuštenjem dobivamo heljdinu kašu, a mljevenjem heljdino brašno. Heljdinu kašu možemo konzumirati u različitim oblicima – možemo je kuhati ili čak peći. Od heljdinog brašna možemo pripremiti  žgance, heljdine krape, heljdin kruh, heljdine štrukle, rezanci i palačinke, kolače i još pokoje ukusne poslastice.  

S obzirom na to da ne sadrži gluten, idealna je namirnica za bolesnike s celijakijom. Jedna je od nutritivno najbogatijih namirnica, zbog čega po konzumiranju podiže razinu energije i daje osjećaj sitosti. Njezin miris privlači pčele koje iz cvijeta ove biljke rade poseban med, specifičnog okusa i tamne boje. Medorodne sorte heljde od iznimne su važnosti za kranjske pčelare i pčelarstvo u Sloveniji, jer cvjetaju u vrijeme kada u prirodi nema obilnih izvora cvjetnog peluda.

Doručak predstavlja najvažniji obrok u danu i važno je da se sastoji od cjelovitih žitarica i prehrambenih vlakana, koji nam daju energiju za cijeli dan. Heljdine pahuljice odlično se slažu s mlijekom, rižinim napicima ili vašim omiljenim jogurtom, pa mogu biti idealan sastojak za pripremu pahuljica, kaša, juha i salata. Najbolji su izbor za zdrav početak dana ili brzi obrok na poslu. Heljdine pahuljice odlučna su okusa, lako probavljive i ne sadrže gluten.  

Heljda je prijateljica krvožilnog sustava i neprijatelj kolesterola 
-  Redovitom uporabom heljde u prehrani možemo učinkovito smanjiti rizik od nastanka kolesterola u krvi i time i opasnost od pojave visokog krvnog tlaka. 
- Heljda sprječava pretjerano zgrušavanje krvi, pa oni koji redovito konzumiraju jela od heljde, imaju veću razinu zdravog kolesterola i bržu cirkulaciju krvi,
Heljda je veliki prijatelj srca, a ima i druge pozitivne učinke na tijelo. S obzirom na to da sadrži veliku količinu flavonoida, povećava imunitet organizma, a antioksidansima se bori protiv štetnika kao što su virusi i bakterije. 
- Prilikom konzumiranja jedne šalice heljde u organizam unesete čak 86 miligrama magnezija, koji opušta žile, poboljšava cirkulaciju i pomaže kod dostave hranjivih tvari u tijelo. 
- U usporedbi s uobičajenim žitaricama, heljda ima visoku prehrambenu vrijednost. Njezino zrnje sadrži oko 15% vrlo kvalitetnih i lako probavljivih bjelančevina. Dok tijelo iz drugih vrsta žitarica iskoristi oko 50% bjelančevina, ovaj je postotak kod heljde u velikoj mjeri veći i iznosi čak 90%. 
- Ako imate šećernu bolest, heljda je pravi izbor za vaš uravnotežen obrok – ona usporava prelazak šećera iz probavnog sustava u krvotok. 
- Sadrži i vitamine i minerale kao što su: tiamin, riboflavin te druge vitamine B skupine i to 150% više od zrna pšenice. 
- Tu su još u željezo, cink, fosfor, selen i kolin, koji poboljšava djelovanje jetre. Neke od njezinih sastojaka štite organizam od štetnih utjecaja zračenja, sprječavaju nastanak gangrene i ozeblina te pospješuju propusnost kapilara. 

Ajda u borbi protiv raka 
Priznati ruski onkolog savjetovao je oboljelima od raka da dva mjeseca svakodnevno konzumiraju heljdini kašu i popiju minimalno dvije litre vode dnevno. Naime, flavonoidi prisutni u heljdi vrlo uspješno uništavaju stanice raka. Ovaj sastojak, kojega možemo pronaći i u smeđoj riži, zaslužan je za smanjenje slobodnih radikala, koji se razvijaju u stanice raka dojke. To je česta pojava kod žena u predmenopauzi, pa se ženama u to vrijeme preporučuje uzimanje dovoljno vlakana, te time smanjenje mogućnosti razvoja raka na dojci za više od polovice.  

Prethodni post
Slijedeći post