7 savjeta: Vrtlarenje za početnike

Voće i povrće uzgojeno u domaćem vrtu ukusnije je i zdravije. Vrtlarenje vrlo brzo može postati hobi koji nam neprestano daje puno više nego samo zabavu. Osim toga vrtlarenje je odlično i za naše tijelo jer nam predstavlja fizičku aktivnost, dosta vremena provedemo na svježem zraku a kasnije uživamo u jedinstvenom okusu domaćih uzgojenih plodova.

U nastavku pročitaj 7 koraka pomoću kojih možeš započeti vrtlariti i postati sam svoj vrtlar te već ove godine uživati u svojim domaćim plodovima.

1. IZBOR PRAVE POVRŠINE

Površina može biti mala – npr. 4 m2. Izbor površine ovisan je od toga koliko imamo prostora, koliko povrća ili voća želimo uzgojiti i koliko imamo vremena za obradu vrta. Kod lokacije vrta moramo uzeti u obzir da li je vrt većinu vremena obasjan suncem ili ne. Većini biljaka u vrtu potrebno je puno sunca. Počnemo tako da prvo iskopamo gredicu, posipamo organskim gnojivom i pograbljamo. Uspješnost rasta biljaka ovisna je od kvalitete zemlje i koje gnojivo upotrijebimo. Ako želimo kvalitetno voće i povrće u kojima ćemo uživati potrebno je upotrebljavati samo organska gnojiva.

2. POPIS BILJAKA

Pripremimo si popis povrća koje želimo uzgajati. Povrće rasporedimo u različite skupine:Mahunarke: grah, grašak, grah, leća, slanutak, soja, ...

Križonosno povrće: cvjetača, keleraba, kineski kupus, rotkvica, ...

Pomoćnice: rajčica, paprika, feferoni, patlidžan, krumpir, ...

Štitarke: mrkva, peršin, celer, slatki komorač, peršin, ..

Glavočike: zelena salata, radič, endivija, artičoke, ...

Tikvice: krastavci, tikvice, bundeve, lubenice, dinje ...

Lukovice: luk, češnjak, poriluk ...

S tako pripremljenim planom možemo započeti s plodoredom s kojim si osiguramo ekološki uzgoj. Plodored nam pomaže očuvati rodnost tla, sprječava nastanak bolesti, širenje nametnika i korova.

3. KOMBINIRANJE RAZLIČITIH VRSTA BILJAKA Kada je moguće prostor na gredici pokušamo iskoristiti tako da u jednoj sezoni na istom mjestu uzgajamo barem dvije različite vrste povrća. To postignemo s kombiniranjem povrća s dugom sezonom rasta kao što je poriluk i s povrćem kojem je za rast potrebno puno manje vremena kao što je salata. Određene vrste povrća ostanu u gredicama i preko zime (npr. prokulice).

4. RASPORED BILJAKA

Kod rasporeda povrća u gredice potrebno je uzeti u obzir dobre i loše susjede. Neke biljke djeluju tako da odbijaju nametnike ili bolesti sa susjednih biljaka. Neke biljke poboljšaju okus susjednim biljkama (bosiljak utječe na okus rajčice) ili izlučuju tvari s kojim potiču rast korijenja.

5. CVIJEĆE I BILJE POMAŽU PROTIV NAMETNIKA

Među povrće posadimo cvijeće jer privlače pčele i druge oprašivače. Među povrće sadimo i bilje jer neke vrste bilja odbijaju nametnike. Mirisna pelargonija svojim mirisom odbija uši čak i iz susjednih biljaka. Križnolistni mliječ odbija voluharice (na slici desno). Ako imamo problema s dosadnim mravima, oko gredice možemo posipati talog od kave i riješiti ćemo se mrava.

6. UPOTREBA MALČA

S malčem smanjimo ishlapljivanje vode zato je biljke potrebno manje zalijevati. Promjene vlažnosti i temperature tla su manje zato korijenje i mikroorganizmi imaju bolje uvjete za rast i razvoj. Kao malč možemo upotrijebiti svako povrće ili posušeno lišće koje ne sadrži sjemenke. Najčešće upotrijebimo slamu, sijeno, zdrave ostatke biljaka, suho lišće, koru od drveća i druge ostatke biljaka.

7. ZALJEVANJE

Zalijevamo ujutro i navečer. Posebno je važno zalijevati na početku rasti i za vrijeme dugog sušnog razdoblja. Vrt plijevimo i gnojimo po potrebi. Priprema gredica

AUTOR ČLANKA: Malinca Andreja