Želiš li imati domaće jagode?

Jagode su ljude razveseljavale i u davnoj povijesti. Pozitivne učinke jagoda na zdravlje poznavali su već i indijanci, a niti hedonistički Rimljani nisu mogli živjeti bez njih. Od bobičastog voća jagode imaju najviše vitamina C te su odličan izvor kalija i mangana. Znaš li da ako jagode jedeš zajedno s povrćem koje ima puno željeza, možeš poboljšati apsorpciju željeza u tijelu? Osim toga vrlo su ukusne i možeš ih kombinirati s drugim slasnim namirnicama (šlag, sladoled, drugo voće, čokolada …). Jagode su i blag tonik za čišćenje jetra, a u tradicionalnom ljekarstvu upotrebljavali su ih za čišćenje probavnog sustava.

Stari Rimljani vjerovali su da ublažavaju i liječe depresiju – naravno tko ne bi bio sretniji kada bi dobio posudicu punu lijepih, mirisnih i slatkih jagoda! Francuzi su ih smatrali afrodizijakom (iako mi se čini da Francuzi skoro sve smatraju afrodizijakom. Hrana je bila predigra i Francuzi su se voljeli ljubiti).

Znaš li da su jagoda u rodu s ružom i da nisu voće niti plod? Plodovi jagode su male sjemenke na jagodi a sama jagoda je cvijet. Ako pojedemo previše jagoda te male sjemenke mogu namuzrokovati probleme s probavom. Osim toga zrele jagode sadrže i određene alergene zato kod nekih ljudi mogu uzrokovati alergije i osipe.Da, nažalost svaka lijepa i dobra stvari ima i svoje lošije osobine pa tako i jagode.       

Kod nas sadimo više vrst jagoda. Možeš posaditi one koje ćeš moći jesti tijekom cijele godine (odnosno barem cijelu sezonu, od svibnja do rujna) ili one koje rode samo jednom na godinu (plodovi su veći i slađi, npr. sorta Clery). Jagode možeš posaditi u proljeće,  kada su dani za cvijet ili plod, ali bolje je ako ih posadiš po ljeti.

Jagode vole bogatu zemlju što znači da mjesto na koje ih želiš posaditi prije toga dobro pognojiš (naravno s organskim gnojivom za jagode) ili ih posadiš na mjesto na kojem su prošle godine rasle biljke za zeleno gnojenje. Kao i kod rajčice tako i kod uzgoja jagoda postoje »početni«  i »napredni« načini uzgoja. Ja sam ih jednog ljetnog dana iz lončića posadila u moj vrt i nisam se već bavila s njima (osim toga da sam im ponekad porezala živice s kojima se razmnožavaju jer su rasle u druge biljke). Isto tako sam prije nekoliko godina u jednom dijelu vrta presadila nekoliko šumskih jagoda koje još i danas odlično uspijevaju. Da bi ubrzali rast korijenja preporučljivo je, kada se presađuju iz posudica, porezati im cvjetove (kako bi biljka svu energiju usmjerila u korijenje i ne u cvijet).

Kod sađenja pazi da ih ne posadiš na isto mjesto na kojem su prošle godine rasle rajčice, krumpir ili patlidžan, jer ih vrlo rado napadne siva plijesan. Prošle godine su ih kod moje stranke, koja je jagode imala posađene u posudici na balkonu, napali žilci. Ojoj! Jagode su bile u istoj posudici već drugu sezonu zato »napad«  nije bio veliko iznenađenje. Prvu sezono su došle bubice i u zemlju izlegle jajašca. Kada je postalo toplije njihove ličinke su se razvile u mlade i veselo su pojele mlade izdanke jagoda. Prvo smo se ih pokušali riješiti sa sredstvom Bube stop ali bilo je prekasno za neke veće učinke. Zato smo oslabljene jagode bacili, u drugu posudicu i u novu organsku zemlju posadili nove jagode koje su dječica jela već u kolovozu.

Kada u vrtu posadiš jagode preporučam ti da (barem na početku) jagode pokriješ s malčom od slame (straw - slama, berry- jagoda ;)). Ona će u ljetnim mjesecima dugo vremena zadržati vlagu, spriječiti će nastanak korova i jagode će zaštiti (odnosno cvjetove :)) od gnjiljenja i plijesni, a vlastitim raspadanjem obogatiti će zemlju organskim tvarima. Kao malč često se koristi i crna plastična folija (ja ju ne volim jer kod velike proljetne vrućine jagode »opeče« i gornji sloj zemlje doslovno zakuha) i runo vune. Jagode možeš uzgajati na balkonu u visokim gredama, koritima i loncima. Posebno zanimljivo izgledaju u visećim posudama ili u vrećama za sađenje s organskom zemljom kada se iz vreće »izlijevaju crveni valovi« ukusnih jagoda. Za vrijeme ljetnih vrućina jagode trebaju puno vode zato ih ne zaboravi zalijevati , a puno ćeš napraviti ako im staviš malč. Veliku štetu mogu napraviti puževi zato je vrijeme da se već sada preventivno pobrineš za to. Mjesto koje će po ljeti biti namijenjeno za jagode preventivno pošpricaj s homeopatskih sredstvom protiv puževa. Tako ćeš se pobrinuti kako bi zemlja i puževi dobili prave informacije za optimalan rast tvojih jagoda.

Ja najradije pojedem svježe jagode iz vrta, a možeš ih upotrijebiti kod pripreme torti, sladoleda, marmelada. Možeš ih čak i zamrznuti, tko će ti donijeti malo ljetnog sunca u hladnim tamnim zimskim danima. Srećom takvi danim polako prolaze i pozivam te da u svoj vrt svakako uključiš i jagode s kojim ćeš se zasladiti zajedno sa svojom dječicom ili unucima.

AUTOR ČLANKA: Goga, Vrtna vila